Naš ovogodišnji jednodnevni proljetni susret sestara iz Sekcija za katehizaciju, glazbu i sakristansku službu, u lijepi sunčani petak uskrsne osmine, provele smo u Rami-Šćitu. Dočekao nas je donedavni nam susjed s Poljuda, fra Mijo Džolan, kao dobar i vrlo gostoljubiv domaćin, a nadasve vrsni tumač duhovnog i kulturnog blaga svoje predivne rodne ramske udoline. Franjevački samostan i Gospina crkva na Šćitu, kao središte duhovnog i kulturnog blaga ramskog puka, svojim unutarnjim i vanjskim skladom i bogatim sadržajima te sveukupnim doživljajem neobične ljepote i mira, doslovno uprisutnjuje djeličak Raja na zemlji.
Monumentalni umjetnički radovi, lijepo raspoređeni, skladno upotpunjuju prilaz samostanskoj crkvi. Svako od tih djela na svoj osebujan način, prikazuje mučnu, stradalačku, osvajačku tuđinsku tiraniju, ali i duboku, postojanu, vjerničku zbilju ramskog čovjeka kršćanina. Svoje uživljeno tumačenje vrijednih umjetničkih prizora fra Mijo je započeo s nadaleko poznatim Ramskim križem, čiju vrijednost potvrđuje i darivanje njegova pozlaćenog odljeva, kao dara puka Bosne i Hercegovine, papi Franji u prigodi njegova posjeta Sarajevu. Ramski križ je djelo akademskog kipara Mile Blaževića. Križ uprizoruje na prednjoj strani Krista, polaganje njegova svetoga Tijela u grob i živi razgovor između apostola, njihovu nikada dovršenu potrebu svjedočenja suživota s Kristom. Na drugoj strani križa: s dominirajućom gestom uzdignutog kažiprsta, ponizno i uspravno stoji Isus Krist kao jedini i posljednji sudac pravde i ljubavi. Kip Raspetog Krista u bronci postavljen je 1996. godine na dva stilizirana stećka na kojem su s njegove obadvije strane prizori igre kola života i radosti nepobjedivih Hrvata katolika. Ova duboka simbolika Ramskog križa poruka je svakom ponaosob da je život u Bogu, ljubavi, pravdi, istinskoj kršćanskoj i ljudskoj radosti jači od svih ratnih stradanja, nasilnih egzodusa i raznih zemaljskih nevolja koje čovjeku prijete te koji, ni kriv ni dužan, postaje nevina žrtva svoga vjerskog i narodnog identiteta. Nadasve je prisutna snažna poruka opraštanja kao i poruka da nikada ne smijemo biti zarobljeni tuđim zlom. Dio spomenika Ramskog križa također je, u bronci urezan i na zid ponad ramskog jezera postavljen, popis više od 1500 ljudi, Ramljaka poginulih u posljednja dva rata. Ova umjetnička zamisao Križa i izginulih Ramljaka postaje tako simbolom teške povijesti ramskog naroda, ali i snažni znak njegove ustrajne vjernosti Bogu. Ova stoljetna zbilja zasigurno je oblikovala dušu ovoga patničkog, ali i vjerničkog naroda.
S desne strane prilaza Crkvi postavljen je kip u bronci akademskog kipara Kuzme Kovačića koji prikazuje Majku Ramljanku u ramskoj narodnoj nošnji s djetetom u naručju kojega s dvije ogromne ruke pritišće na grudi i zaštićuje od svih zala koja mu se spremaju, a koja su brojna djeca pretrpjela ili im tako sićušna i nevina podlegla. Tu je i znamenita Kovačićeva Diva Grabovčeva, djevojka kršćanka, simbol hrabrosti i otpora pred nekršćanskim nasilnikom.
Na drugoj, lijevoj strani ulaza u Gospinu Crkvu 2000. godine postavljen je dar ramskoj, a time i hrvatskoj umjetničko-duhovnoj kulturi, djelo istog akademskog slikara Kuzme Kovačića. Monumentalna skulptura Posljednja večera, svojevrsna je sinteza brojnih stilova, ali i originalni izričaj tematike koja naglašava bolnu izdaju Jude i otajstveni dar Euharistije. Apostoli su, s Kristom koji dominira, postavljeni ukrug, s jednim „praznim“ mjestom nasuprot Krista, a do Jude. Na tom mjestu može biti svatko do nas. Kao grešni, dotičemo Judu, a kao otkupljeni zagledani smo u Krista, svoga Spasitelja. On nam u kruhu i kaležu daje Sebe, i ostavlja trajno otvoren put do blaženog sjedinjenja sa Sobom, našim Otkupiteljem!
Vrijedna djela ima i samostanska Crkva na Šćitu. Tu je glasovita freska Gospa u slavi (1968.), rad Josipa Biffela kao i lijepa Majka od Milosti (1997. g.) djelo Kuzme Kovačića, postavljena usred pobočnih vrata Crkve koja su „zazidana“ te šalju poruku da se nikada više ne odlazi…
Duhovno ojačane, i u svakom smislu obogaćene i osvježene, zahvaljujemo svima koji su pridonijeli bogatstvu i ljepoti ovoga dana!
s. Mirja Tabak