U poslijepodnevnim satima 19. srpnja s. Lidija Bernardica Matijević, s. Marija Matanović i kandidatkinja Dora Matković posjetile su zajednicu Cenacolo u mjestu Ugljane pokraj Trilja. Zajednica je osnovana 1992. godine kada je skupina Talijana na tadašnjim ruševinama izgradila sadašnju oazu mira u kojoj mnogi pronalaze spas. Njihovo bratstvo je tzv. škola za život, kako nam kaže njihov voditelj Joško, i sam bivši ovisnik. Zajednica trenutno broji 20 članova.
Pri samom dolasku voditelj Joško nas je srdačno dočekao i odveo u njihovu kapelicu gdje smo zajedno molili krunicu. Molitva je bila vrlo dirljiva jer su sami članovi bratstva molili i pritom iznosili osobnu nakanu. Nakon molitve, voditelj nam je pokazao prostor na kojem žive i gdje obrađuju vrt, imaju domaće životinje te sve što im je potrebno kako bi zdravo živjeli učeći se novom načinu života.
U vrtu, pod okriljem kipa Majke Marije, kojoj se članovi zajednice utječu, iznijeli su nam svjedočanstvo svojega života prije dolaska u zajednicu, naglasivši da je u korijenu ovisnosti laž prema samome sebi, a onda i prema drugima. U ovoj školi života oni se uče živjeti u istini pred Bogom, prihvaćajući tako istinu o sebi, s jedne strane svjesni svoje krhkosti i grešnosti a s druge strane Božje ljubavi i dostojanstva koje im je Bog dao kao svojoj djeci. Saslušavši njihova iskustva i mi sestre smo predstavile svoju zajednicu i naše djelovanje. U predstavljanju je važno biti otvoren potrebama vremena te otvorena duha pristupati potrebitima. Članovi zajednice trebaju našu moralnu podršku dok se mi sestre također možemo nadahnjivati na njihovim iskustvima. Razgovor je bio protkan s mnoštvo pitanja i zanimanja kako izgleda jedan njihov dan, te kako uspiju da sve dobro funkcionira. Voditelj nam je na to pitanje odgovorio kako je molitva ključ svega, te samo s Božjom pomoću oni se uče novom načinu životu u kojem postaju svjesni da su Božja ljubljena djeca. Svi koji su upali u ovisnost, ranjeni su i svakom treba pomoći da izađe iz toga. Svi znamo da nije lako izaći iz ranjenosti i ovisnosti, a koliko je tek teško izići onome tko nije upoznao Boga. Oni su ga upoznali u zajednici, a odgovor na pitanje ranjenosti i patnje dala im je njihova utemeljiteljica Majka Elvira, čiji citat čitamo na zidu kapele: „Patnju i bol treba pretvoriti u ljubav, a ljubav se događa u molitvi“. Nadahnjujući se tim mislima, shvatile smo kako trebamo biti podrška jedni drugima, moliti za zajednicu te zahvaljivati Bogu što nam je dao da živimo slobodno, jer znamo da život u bilo kojoj ovisnosti nije slobodan život. Zajednica Cenacolo je doista primjer kako samo Bog može osloboditi čovjeka od ropstva grijeha i zla ovisnosti u čije okove netko može upasti.
Nakon ugodnog druženja i međusobnog upoznavanja uputile smo se natrag, uz obećanje da ćemo opet doći. Bilo je zaista inspirativno vidjeti i svjedočiti kako je Bog prisutan među onima koji su odbačeni od drugih ali koji imaju čvrstu volju postati bolji ljudi, koji se uče novom načinu životu u ovoj školi života, kako ju je nazvala Majka Elvira.
s. Marija Matanović
